Bakar je prvi metal koji su ljudi počeli da koriste još u neolitu, a postoje pouzdani izvori i materijalni dokazi da je u Srbiji, tačnije, u Pločniku kod Prokuplja zapravo začeta metalurgija pre 7.000 godina.
Fascinantno, ali istorija nam je još jednom jača strana.
Arheolog i direktorka Muzeja Toplice u Prokuplju Julka Kuzmanović Cvetković za “24 sata” je potvrdila da se radi o velikom otkriću, a onda i podelila priču o pronađenim predmetima koji su Pločnik, kao deo Vinčanske kulture, svrstali među nalazišta od svetskog značaja.
„Nalazište je otkriveno 1927.godine prilikom trasiranja pruge Niš – Kuršumlija. Tad su, uz veliku količinu sudova od pečene zemlje, statueta, alatki od kamena, nađeni prvi bakarni predmeti.
[adsenseyu5]
Tada je smatrano da su bakarni predmeti (sekire, dleta) nastali znatno kasnije i da su ukopani u sloj neolita, a da zapravo pripadaju znatno mlađem kulturnom sloju eneolitu“, rekla je direktorka Muzeja Toplica u Prokuplja za „24 sata“.
Ona je zatim naglasila da je u drugoj kampanji bilo jasno da se ipak radi o neolitu, a već u trećoj, kada je i sama učestvovala, ustanovljeno je posle analiza rađenih u Nemačkoj i Britaniji da je njihovo postojanje znantno duže.
„Naša iskopavanja su pokazala da je u Pločniku korišćen bakar tokom neolita. Analize kojima su dobijeni datumi iz šestog milenijuma stare ere rađene su u Nemačkoj i Britaniji, datumi su dobijeni više puta i starost Pločnika je utvrđena – 5.500 – 4.600 godina p.n.e.“, navela je Kuzmanović Cvetković.
Postavlja se pitanje, od kakvog značaja je ovaj pronalazak za Srbiju.
[adsenseyu1]
„Vinčanska kultura je obuhvatala centralni Balkan, današnju Srbiju, istočnu Bosnu, severnu Makedoniju, zapadnu Bugarsku, jugozapad Rumunije i jug Mađarske.
To je civilizacija koju tek otkrivamo. Srbija ima veliki broj nalazišta iz ovoga vremena i to je deo svetske baštine. Značaj je naučni, obrazovni, turistički, u svakom slučaju, veliki. Bili smo centar Evrope…“, istakla Kuzmanović Cvetković.
Ovo otkriće menja shvatanje o početku ljudskog rudarstva i metalurgije.
„Definitivno. Vreme je da shvatimo da su ljudi u praistoriji imali dovoljno svega, da su živeli u skladu s prirodom, u malim kućama od pruća.
[adsenseyu1]
Ljudi u neolitu su imali malo, gledano sa današnjeg aspekta, ali, istoriju ne možemo da objašnjavamo iz ovog vremena, moramo da bar probamo da zavirimo u prošlost na pravi način“, zaključila je Kuzmanović Cvetković.
Mistični Vinčani
Ne zna se još uvek ko je izradio oruđe i figure. „Na veliku žalost, još uvek ne znamo pouzdano ko su bili Vinčani, kako su izgledali…
U Pločniku još nismo pronašli nekropolu, ostaje samo da nagađamo da su njihovi likovi predstavljeni na figurinama od pečene zemlje, koje nalazimo na terenu“, naglasila je Kuzmanović Cvetković.
(M. Bećagović / 24sata.rs)[adsenseyu2]