ERDOGANOV MEDIJSKI RAT S HRVATIMA, HRVATSKU PROGLASIO NEPRIJATELJEM!

Intervju

Erdoganov medijski rat s Hrvatima: Novi express donosi sve o novoj strategiji vanjske politike turskog predsjednika koji je sve članice EU proglasio neprijateljima njegove vlade pa tako i Hrvatsku…

Hrvatsku javnost uzbudio je prilog turske televizijske postaje TRT World u kojem se otvoreno postavilo pitanje je li Hrvatska na putu prema novom ratu protiv Srbije.

Prilog dovodi u vezu pojačano opremanje hrvatskih oružanih snaga s lošom klimom u odnosima prema Srbiji i srpskoj manjini, piše Marko Ćustić za Express.

U prilogu su, naime intervjuirani saborski zastupnik Ivan Pernar i vojni analitičar Igor Tabak. Pernar je izjavio kako NATO savez tjera Hrvatsku na naoružavanje zbog profita dok Tabak podsjeća kako Hrvatska sebi ne smije dopustiti da se ikad više nađe nenaoružana u situaciji kao što je bila 1991.

U prilogu je, ističe Ćustić,intervjuiran i Dražen Keleminac, vođa marginalne političke stranke A-HSP, koja je nedavno u središtu Zagreba pokušala postrojiti stotinjak crnokošuljaša. On je kazao da je najveći problem srpska manjina u Hrvatskoj.

Neobičan i neočekivan prilog završava zaključkom novinarke koja kaže da je Zagreb naizgled moderan i privilegiran grad u Europskoj uniji, ali ispod površine buja mržnja prema srpskoj manjini.

– U kotlu regije koja ključa mnogi se pitaju hoće li napetosti još jednom dovesti do rata – zaključuje novinarka.

Zašto je Turska koja podupire prijateljsku Hrvatsku od prvih dana neovisnosti napravila i objavila takav šokantan prilog?

Zašto bi turska državna televizije išla destabilizirati jednu državu s kojom je putem NATO-a čak i u vojnom savezništvu?

Medijski ratovi puno su jeftiniji od onih pravih

Šokantna istina je da je TRT-ov televizijski prilog samo dio šireg propagandnog rata koji turski državni mediji trenutačno vode protiv Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, objašnjava Ćustić za express. A odnosi Turske i Zapada teško su narušeni, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ima novog saveznika i prijatelja – Vladimira Putina.

A od njega je kontroverzni Erdogan, kojeg nazivaju sultanom 21. stoljeća, naučio kako koristiti medije na globalnoj sceni.

Naime, Rusija danas ima niz medija na engleskom i drugim svjetskim jezicima putem kojih emitira svoju propagandu. Russia Today, Ruptly, The Duran, agencija Sputnik News… Opravdano je sumnjati da neki portali u Hrvatskoj djeluju uz rusku potajnu potporu i po instrukcijama Kremlja.

Ruski mediji su odradili veliki dio posla i utjecali na pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Sad pokušavaju isto u Francuskoj, gdje podupiru ekstremnu desničarku Marine Le Pen, ženu koja će, postane li predsjednica, uništiti Europsku uniju.

Veliki gazda Turske tako je naučio Putinovu lekciju: Zašto riskirati rat i trošiti stotine milijardi na vojsku, kad iste ciljeve možeš postići za sitniš upotrebom medija? U tom svjetlu treba gledati i prilog TRT Worlda o Hrvatskoj, smatra Ćustić.

Iako su već bili narušeni, dramatično urušavanje zapadno-turskih odnosa nastupilo je nakon pokušaja državnog udara u Turskoj u srpnju prošle godine.

Erdogan je apsolutno uvjeren da su u pokušaju državnog udara sudjelovale zapadne države i to im je jako zamjerio. Krivi ih i za navodnu potporu Fetthulahu Gullenu, propovjedniku i biznismenu s američkom adresom, čije pristalice sumnjiči za organizaciju udara. Od te noći su se odnosi Zapada i Turske dramatično pogoršali.

Sad mu je Putin saveznik i uzor

Turska je u povijesti na svojem području stoljećima bila glavni regionalni oponent Rusije s kojom je ratovala izravno i neizravno više puta. U Krimskom ratu, u Prvom svjetskom ratu, u Hladnom ratu kao ključna članica NATO saveza..

U NATO savezu Turska je druga po veličini vojske. Progledalo joj se kroz prste kad je oko Cipra zaratila s drugom članicom saveza Grčkom i okupirala polovinu te otočne države, objašnjava Čustić za express. Donedavno se činilo da je Turska još na putu prema Europskoj uniji, iako je on bio dugotrajan i spor. U savezništvo sa Zapadom nije bilo nikakve sumnje.

Ipak, otkako je Erdogan došao na vlast 2002.Europska unija je imala sve više prigovora na njegov stil vladavine. Upozoravala je na rastuću islamizaciju društva te na ugrožavanje ljudskih prava. Novinari i književnici su zatvarani zbog pisane riječi, a opozicija je pod stalnim pritiskom države.

Kad je krajem 2015. turska protuzračna obrana nad Sirijom srušila ruski borbeni zrakoplov, strahovalo se od izbijanja rata Rusije i Turske. Međutim, nakon propalog državnog udara u Turskoj situacija se preokrenula. Rusija je novi turski saveznik u Siriji. Sad ruske i turske snage u Siriji zajedno djeluju protiv Islamske države. Turska se još nije formalno izjasnila u prilog Asadova režima, ali više ne sudjeluje u potpori njegovim neprijateljima.

Najvažnije unutarnje političko pitanje za Erdogana u ovom trenutku je ustavni referendum koji je raspisan u travnju. Ako referendum prođe, Erdogan će jako učvrstiti vlast. Tim referendum bi između ostalog trebao ukinut će položaj premijera i zamijeniti parlamentarni sustav čistim predsjedničkim. Problem je – većina Turaka u ovom trenutku je protiv predloženih reformi prema svim anketama.

EU nazvao okrutnom i fašističkom

Stoga su pobornici referenduma iz vlasti krenuli s mobilizacijom velikog broja turskih iseljenika koji žive u zapadnoj Europi. Radi se o brojki od 5 milijuna ljudi. Međutim, zemlje poput Njemačke i Nizozemske zabranile su organizaciju skupova za potporu referendumu. Nizozemska je čak izbacila jednog ruskog dužnosnika iz države.

Erdogan je poludio te zbog toga Europsku uniju nazvao “okrutnom i fašističkom” te je usporedio s Hitlerovom nacističkom Njemačkom. Počeo je i prijetiti. Da neće više dopustiti da ga EU ucjenjuje kandidaturom za pristupanje, da će otkazati sporazum prema kojem Turska ne propušta imigrante u Europu.

Njemačka i Turska zaratile su i preko novina. Prvo je najtiražniji njemački dnevni list Bild napao Erdogana kao neprijatelja demokracije i poručio mu da nije dobrodošao u Njemačku. Turci su odgovorili preko jednog od svojih tabloida, koji je na naslovnici obukao Angelu Merkel u nacističku uniformu i pozvao čitatelje da na društvenim mrežama koriste hashtag #frauHitler.

No ako Erdogan želi da mureferendum prođe trebaju mu iseljenički glasovi. On čak ni u vlastitoj stranci nema punu potporu. Mnogi turski konzervativci slažu se s glavnim smjernicama njegove politike a to su jaka Turska, prisutnost islama u političkom životu i razvoj ekonomije. No ne žele da svu moć u rukama ima samo jedan čovjek. To bi se moglo dogoditi ako referendum prođe.

Često smo bili kritični prema Turskoj

Zasad ankete pokazuju da tek oko 40 posto birača planira glasati za referendum. Kampanja je jaka, u njoj sudjeluje čak i kapetan turske reprezentacije i nogometaš Barcelone Arde Turana.

U pokušaju objašnjena što je TRT World htio poručiti svojim uznemirujućim prilogom, treba se prisjetiti i stavova hrvatskih europarlamentaraca prema Turskoj otkako smo u Europskoj uniji. Često su bili kritični prema Turskoj pogotovo prema Erdoganovu tretmanu ljudskih prava.

Naposljetku, Hrvatska je u spornom televizijskom prilogu dobila porciju onoga što je mogla očekivati kao članica Europske unije – neprijateljski nastrojen prilog na turskoj državnoj televiziji.

 

Nije zaslužila teže provokacije poput Njemačke, koja je nazvana nacističkom, jer je mala država i prilično nebitna za Erdoganu ključan referendum, ali se susrela s podjednako neprijateljskim stavom kao i ostale članice EU. Pripremimo se na to da će ovakvih medijskih priloga biti još, zaključuje Ćustić u expressu.

(24sata.hr)

Share this post: